Organizacija Haver Srbija
Menu
  • ENGLISH VERSION
    • ABOUT HAVER SERBIA
    • HAVER TEAM
    • ONGOING PROJECTS
      • KNOWLEDGE = TOLERANCE
      • MIDRASHA
      • CHEVRUTA CARAVAN
      • TRAINING FOR VOLUNTEERS
      • ACTIVITIES
      • TOURS & RESEARCH
      • MINORITY GROUPS
      • ACTIVITIES IN PARTNERSHIP
      • ART SHOP
    • NEW PROJECTS
    • PARTNERS
  • HAVER SRBIJA
    • O ORGANIZACIJI
    • TIM
    • VOLONTERI
  • PROGRAMI
    • HEVRUTA KARAVAN
    • PROGRAMI ZA ĐAKE
    • DIJALOG
    • HAVER I JEVREJSKA ZAJEDNICA
    • MIDRAŠA
    • TRENING ZA VOLONTERE
    • TURA RAZNOLIKOSTI
    • PORTRETI I SEĆANJA
  • ONLINE
    • ONLINE PROGRAMI
    • KVIZOVI
    • PREDAVANJA
    • KONFERENCIJE
  • JUDAIZAM
    • PRAZNICI
    • SIMBOLI
    • ŽIVOTNI CIKLUS
    • KRATKA ISTORIJA
    • KOŠER ISHRANA
    • JEVREJSKE KNJIGE
    • IZRAEL
    • JEVREJSKE MUDROSTI
  • ŠOA
    • HOLOKAUST
    • MITOVI O JEVREJIMA
    • OBRAZOVANJE O HOLOKAUSTU
    • DISKRIMINACIJA
  • AKTUELNOSTI
  • ČLANCI I TEKSTOVI
  • KONTAKTIRAJTE NAS

  • 060 / 345 - 30 - 08
  • haversrbija@gmail.com

© 2013-2022 Sva prava zadržana
Powered by ArsMagine.com

Kontekstualizovanje istorije koja se podučava

 

Događaji koji su se desili tokom Holokausta, a najviše način kako su se pojedinci i organizacije ponašale, treba staviti u istorijski kontekst. Pojava Holokausta treba da se proučava u kontekstu cele evropske istorije kako bi se učenicima prikazala perspektiva o tome šta je prethodilo i koje okolnosti su doprinele nastupanju ovih događaja.

Takođe je potrebno da se proučavanje Holokausta sagleda unutar konteksta stvari koje su se istovremeno dogodile. Na taj način učenici će biti u mogućnosti da shvate posledice koje su podstakle i obeshrabrile određenu radnju ili događaje. Formulišite svoj pristup specifičnom događaju i radnju u zavisnosti od čina saučesništva ili otpora, uzimajući u obzir kada i gde se radnja desila, neposredne posledice koja je ta radnja imala na osobu i njenu porodicu, uticaj istovremenih događaja, stepen kontrole koju su nacisti imali u određenoj zemlji i nad lokalnim stanovništvom; istorijske kulturne stavove određene populacije prema različitim grupama žrtava; mogućnost, svrsishodnost i rizik potencijalnih mesta za skrivanje.

Učenike treba podsetiti da pojedinci i grupe nisu bili samo deo jedne grupe koja je zahtevala određenu vrstu ponašanja. Isti ljudi nisu uvek bili „posmatrači“, „kolaboracionisti“, „počinioci“ ili „spasioci“. Pojedinci i grupe često su se ponašali drugačije u zavisnosti od promenljivih događaja i okolnosti. Ista osoba koja je možda 1933. godine stajala po strani i ostala neuključena dok je bila svedok društvene diskriminacije Jevreja, možda se kasnije priključila SA (Sturmabteilung nem. Jurišni odredi) i postala kolaborator ili se javno pobunila i stala na stranu Jevreja.

Podstaknite učenike da ne kategorišu grupacije ljudi samo na osnovu njihovog iskustva tokom Holokausta; stavljanje stvari u kontekst je od kritičnog značaja kako se žrtve ne bi posmatrale samo kao žrtve. Činjenica da su Jevreji bili glavne žrtve nacističkog režima ne treba da zanemari bogatu kulturu i dugu istoriju Jevreja širom Evrope pre dolaska nacizma na vlast. Ako prikažemo učenicima 2000 godina dug kulturni doprinos i dostignuća evropskog jevrejskog života pomažemo im da bolje razumeju traumatični prekid jevrejske istorije izazvan Holokaustom.

Ovo se odnosi i na Rome, koji su takođe bili meta nacista. Sem negativnih slika i ponižavajućih opisa promovisanih od strane nacista učenici malo znaju o Romima. Učenje o romskoj istoriji i kulturi, kao i o raznolikim stilovima života prisutnim u različitim romskim grupama dovešće do širenja vidika među učenicima.

Metodologija obrazovanja o Holokaustu

  • « Ne predstavljati istoriju na romantičan način kako bi zainteresovali učenike
  • Preneti statističke podatke na pojedinca »

Ostavite komentar

Click here to cancel reply.