Košer ishrana
.
Piše: Maja Mihajlović
“I reče Gospod Mojsiju i Aronu govoreći im: Kažite sinovima Izrailjevim i recite: Ovo su životinje koje ćete jesti između svih životinja na zemlji:
Šta god ima papke i papci su mu razdvojeni i preživa između životinja, to jedite.
Ali onih što samo preživaju ili što samo imaju papke razdvojene, ne jedite, kao što je kamila, jer preživa ali nema papke razdvojene; da vam je nečista;
I pitomi zec, jer preživa ali nema papke razdvojene; nečist da vam je. I zec divlji, jer preživa ali nema papke razdvojene; nečist da vam je.
I svinja, jer ima papke razdvojene ali ne preživa; nečista da vam je; Mesa od njih ne jedite niti se strva njihovog dodevajte; jer vam je nečisto.”
(Levitski Zakonik, 3 knjiga Mojsijeva 11 poglavlje)
.
Za proizvode koji: ispunjavaju odgovarajuće zahteve propisane Torom i koji se pripremaju na odgovarajući način kako bi bili dozvoljeni za konzumiranje, tradicionalno se upotrebljava naziv košer (odgovarajući, ispravan, pogodan). Radi se o namirnicama i hrani, pripremljenim u skladu sa strogim propisima (kašrut). Za razliku od pojma košer, koji označava hranu koja je dobijena i pripremljena u skladu sa jevrejskim pravilima, javlja se i pojam tref, koji označava zabranjenu hranu, tj. one namirnice koje nisu spremljene po pravilima Tore i koje se ne smeju konzumirati. Tradicionalni Jevreji se posebno pridržavaju pravila koja se odnose na hranu koja mora biti košer.
Pogrešno je shvatanje da košer hrana spada u poseban skup jela. Jelo iz bilo koje kuhinje (srpske, kineske, španske,…) može biti košer jelo, ukoliko su ispoštovani svi standardi u pogledu upravljanja namirnicama. Ponavljamo, radi se o posebnom načinu tretiranja namernica, njihovoj obradi, prilikom pripreme jela kao i samom načinu konzumiranja.
.U okviru košer hrane izdvajaju se tri celine – mlečna, mesna i neutralna.
Mlečnu košer hranu čine namirnice proizvedene od mleka košer životinje (krava, ovca, koza), i ne smeju sadržati ne-Košer aditive.
Mesna košer hrana ne podrazumeva samo da se radi o košer životinji, već obavezuje i na posebno propisani način klanja te životinje. Postupak klanja poverava se obučenom košer koljaču (šohet), koji oštrim nožem reže dušnik i jednjak životinje, kako bi izazvao trenutnu i bezbolnu smrt. Time se sprečava oslobađanje toksičnih hormona, koje životinja stvara usled stresa i straha kada ide na klanje. Strogo se zabranjuje okrutnost prema životinji, ona ne sme biti svesna da će umreti! Zakoni nalažu i da se majka i mladunče ne smeju zaklati u istom danu.
Nakon klanja, pregledaju se unutrašnji organi kako bi se utvrdilo da nema unutrašnjih oštećenja, jer u tom slučaju meso postaje ne-košer, tref. Telo životinje sadrži veliki broj vena i kapilara, koje se prema Tori moraju ukloniti. Takođe, zabranjeno je konzumiranje krvi životinje ili ptice, pa se meso pre pripremanja usoljava i ostavlja na nagnutoj podlozi, kako bi sva krv iscurela. Čitav process košerizovanja mora se obaviti u roku od 72 sata od klanja, kako ne bi došlo do zgrušavanja krvi.
U košer meso spadaju životinje koje imaju razdvojene papke i preživari su, poput teletine i ovčetine, a od živine, prihvatljive su piletina, pačetina, guščje meso i ćuretina.
.
Neutralnu košer hranu koja se zove parve čine voće, povrće, žitarice i riba. Po košer pravilima, dozvoljeno je ubiranje plodova sa stabala koja su starija od tri godine (Orla). Za voće i povrće proizvedeno u Izraelu mora se uzeti desetina, kako bi bile košer. Izuzetno se vodi računa o tome da voće i povrće u sebi nema insekte i crve, jer to ih automatski izuzima iz skupa košer namirnica.
Prilikom pridržavanja pravila košer ishrane , kada su u pitanju žitarice, treba voditi računa da li su žitarice hadaš ili jašan (stare ili nove). Ukoliko je zrnevlje požnjeto pre praznika Pesaha, naziva se hadaš i zabranjeno je za jelo sve dok ne prođe drugi dan Pe
saha. Nakon toga, žitarice su jašan i dopuštene su za upotrebu. Svake sedme (Šmita) godine, godine odmora za zemlju, ne obrađuje se zemlja i ne vrše se žetve.
Sve vrste riba koje imaju peraja i krljušt, dozvoljene su prema košer pravilima, pa tako možete konzumirati bakalar, tunu, pastrmku, lososa. Ostale morske životinje, kao što su jastozi, rakovi, hobotnice i školjke, nisu košer. Što se tiče ribe, nije propisan poseban ritual ubijanja.
.
Izričito se zabranjuje kombinovanje mlečnih i mesnih namirnica!
Prema košer standardu, mleko simbolizuje život, a meso smrt. Život i smrt ne treba stavljati jedno do drugog. Sa druge strane, neutralna hrana se može mešati sa mlečnom ili mesnom, sa izuzetkom ribe koja se ne meša sa mesom. Ovo pravilo je bazirano na stihu iz Tore „nemoj kuvati jagnjeta u mleku majke njegove“ (Izlazak 23:19) koje su rabini proširili tj interpretirali na način koji je rezultirao u tome da ne samo de se mlečni i mesni proizvodi ne konzumiraju zajedno već i da postoje posebebni tanjiri i escajg koji se koristi prilikom konzumiranja mlečne hrane i posebni set tanjira i escajg koji se koristi prilikom konzumiranja mesne hrane.
Ni to nije dovoljno, na „košer stolu“ nikada nećete imati deo sa mlečnom i deo sa mesnom hranom tokom jednog obroka.
Jevreji posebnu pažnju pridaju obrocima spremljenim za praznike. Pred sam praznik priprema se svečana večera kao i svi obroci koji se konzumiraju tokom celog praznika. Sve mora da bude spremno pre početka praznika jer se, dok traje praznik, ne kuva.
.
Rabin Schraga Simmons navodi sledeće razloge za pridržavanje košer ishrani:
.
Tora nas uči da ne-košer hrana ima negativan uticaj… Konzumiranjem ne-košer hrane, smanjujemo sposobnost duše da ”se poveže sa duhovnim.” Ova se šteta može popraviti kada osoba ponovo počne da jede košer hranu.
.
2) Vlastiti rast
Ako se osoba može disciplinovati da pripazi šta i kada jede, moći će se disciplinovati i u mnogim drugim područjima života. Sve ovo usađuje samodisciplinu i pomaže nam da uzdignemo svoju duhovnu stranu tako što će mo izabrati svesno, a nećemo poslušati životinjske instinkte.
.
3) Zdravstveni razlozi
Zahvaljujući posebnoj kontroli, košer hrana se smatra zdravijom i čištijom. Posle klanja proverava se postoje li upalni procesi na plućima životinje ili neki drugi zdravstveni problemi. Krv koja je idealan medijum za razvoj bakterija se uklanja, isušuje. Mekušci, školjke, jastozi i rakovi u prošlosti su širili tifus i izvor su urtikarije (bolest kože). Mleko i meso se vare nejednakom brzinom i stoga opterećuju telo. I, naravno, svinje su prenosnici trihineloze.
.
4) Moralne pouke
Učimo da ne smemo biti okrutni – ni prema životinjama. Zabranjeno je zaklati majku i njeno mladunče tokom istoga dana i naravno ”ne kuvamo jare u mleku njegove majke”. Kada koljemo životinju, to moramo učiniti izazivajući najmanju moguću bol. Jednako tako, zabrana jedenja okrutnih ptića grabežljivica uči nas da ne smemo biti okrutni.
.
5) Tradicija
Jedan od ključnih preduslova da jevrejski dom zaista bude ”jevrejski” je
poštovanje pravila košer ishrane. Ako je naš dom košer, tada i naša privrženost judaizmu i žrtve koje za to podnosimo postaju trajno utisnuta u duše naše dece. A kako je hrana vrlo često središte društvenih zbivanja, držanjem propisa o košer hrani stvaramo prirodnu prepreku asimilaciji. Za mnoge je ljude most koji povezuje prošlost i budućnost upravo duhovni miris košer kuhinje.
Osim pripadnika Jevrejske zajednice, košer ishrana prepoznata je i širom sveta kao zdrava i veoma kvalitetna. Rado je konzumiraju pripadnici drugih veroispovesti, kao i osobe koje vode računa o unosu hrane ili su alergične na neke namirnice.
U Beogradu postoji košer kuhinja koja se nalazi u sklopu sinagoge u ulici Maršala Birjuzova.
Be’teavon!
.
Linkovi:
myjewishlearning.com/article/keeping-kosher/
Video: Kako izgleda košer kuhinja
Video: Keeping it Kosher in LA’s Kosher Corridor
Maja Mihajlović rođena je 1990. godine u Beogradu, gde i danas živi. Završila je Pravno-birotehničku školu u Zemunu, a potom i osnovne i master studije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, na smeru marketing. Nakon mnogobrojnih praksi i honorarnih angažovanja u oblasti marketinga i copywriting-a, od jula ove godine zaposlena je u švajcarskoj firmi Prodevcon doo. i bavi se pisanjem i marketingom putem društvenih mreža.
Svoje slobodno vreme, Maja voli da provodi u prirodi, amaterski se bavi fotografijom i rado izučava strane jezike. Govori engleski, nemački, i pomalo španski, a od nedavno uči i hebrejski jezik.
Maja je volonterka Haver Srbije, brine se o Facebook profile organizacije i piše za naš web sajt.
2 Komentara
Robert Zebic Prof. / May 17, 2019 at 8:02 am
Odličan članak o Košer ishrani i njenoj religioznoj značajnosti u Judaizmu. Jel možda u Beogradu postoji neka prodavnica koja prodaje Košer meso i sol.
Hvala unapred,
Robert Zebic Prof.
haverrs / May 20, 2019 at 2:33 pm
Poštovani, drago nam je da Vam se svideo članak. Na žalost u Beogradu ne postoji košer prodavnica.
Srdačan pozdrav,
Sonja Viličić
Ostavite komentar