Organizacija Haver Srbija
Menu
  • ENGLISH VERSION
    • ABOUT HAVER SERBIA
    • HAVER TEAM
    • ONGOING PROJECTS
      • KNOWLEDGE = TOLERANCE
      • MIDRASHA
      • CHEVRUTA CARAVAN
      • TRAINING FOR VOLUNTEERS
      • ACTIVITIES
      • TOURS & RESEARCH
      • MINORITY GROUPS
      • ACTIVITIES IN PARTNERSHIP
      • ART SHOP
    • NEW PROJECTS
    • PARTNERS
  • HAVER SRBIJA
    • O ORGANIZACIJI
    • TIM
    • VOLONTERI
  • PROGRAMI
    • HEVRUTA KARAVAN
    • PROGRAMI ZA ĐAKE
    • DIJALOG
    • HAVER I JEVREJSKA ZAJEDNICA
    • MIDRAŠA
    • TRENING ZA VOLONTERE
    • TURA RAZNOLIKOSTI
    • PORTRETI I SEĆANJA
  • ONLINE
    • ONLINE PROGRAMI
    • KVIZOVI
    • PREDAVANJA
    • KONFERENCIJE
  • JUDAIZAM
    • PRAZNICI
    • SIMBOLI
    • ŽIVOTNI CIKLUS
    • KRATKA ISTORIJA
    • KOŠER ISHRANA
    • JEVREJSKE KNJIGE
    • IZRAEL
    • JEVREJSKE MUDROSTI
  • ŠOA
    • HOLOKAUST
    • MITOVI O JEVREJIMA
    • OBRAZOVANJE O HOLOKAUSTU
    • DISKRIMINACIJA
  • AKTUELNOSTI
  • ČLANCI I TEKSTOVI
  • KONTAKTIRAJTE NAS

  • 060 / 345 - 30 - 08
  • haversrbija@gmail.com

© 2013-2022 Sva prava zadržana
Powered by ArsMagine.com

Semitski jezici

.

Naziv za semitske jezike izveden je iz Svetog pisma Starog zaveta, iz imena jednog od trojice Nojevih sinova, Sema/Šema (videti 10. glavu Knjige Postanja). Termin je prvi put upotrebljen tek u 18. veku, a predložio ga je nemački orjentalista August Ludwig von Schlözer u svom članku iz 1781. godine, objavljenom u delu: Johan Gottfried Eichhorn, Repertorium für biblische und morgenländische Literatur.

Postoji oko 70 jezika koji se ubrajaju u semitske, i svi pripadaju jednoj većoj skupini – afroazijskoj (ili hamito-semitskoj, prema imenima dvojice Nojevih sinova).

Danas postoje različite podele semitskih jezika, koje se ipak slažu u suštinskim crtama, bilo da je u pitanju podela linijom jug-sever (1. Južna semitska ili arapska grana – gde uz arapski spada i klasičan etiopski, ge’ez i moderan amharitski, 2. Srednjesemitska ili kanaanitska grupa: hebrejski, feničanski… 3. Severna semitska ili aramejska grana, sa brojnim aramejskim dijalektima, 4. Istočna semitska grana sa akadskim jezikom, odnosno asiro-vavilonskim klinastim natpisima. Ukoliko bismo ovu podelu sveli na dve grupe, poslednje tri grupe možemo podvesti pod severnu) ili istok-zapad (istočnosemitska grana – akadski sa vavilonskim i asirskim dijalektima, dok bi se zapadna grana delila na: a. Severozapadnu sa aramejskim dijalektima – vavilonski, palestinski aramejski, sirijski, samarićanski…; kanaanitskim jezicima – ugaritski, feničanski i hebrejski; i severnom arapskom grupom i b. Jugozapadnu grupu sa etiopskim klasičnim i amharitskim, kao i arapskim jezicima). Kako bilo, neka najosnovnija podela semitskih jezika, sa najznačajnijim predstavnicima, izgledala bi ovako:

  1. Severoistočni semitski – akadski jezik, sa vavilonskim i asirskim dijalektima,
  2. Severozapadni semitski – ugaritski, feničanski, hebrejski i aramejski jezik,
  3. Južni (jugozapadni)semitski – arapski i etiopski jezik.

.

Navedenim jezicima možemo dodati i ne tako davno otkriveni eblaitski, koji se nalazi između severozapadnih i istočnih ali, kako izgleda, ipak bliže akadskom jeziku.

NAPOMENA: Na mapi je prikazana jedna od mogućih podela semitskih jezika. Krstićima su obeleženi izumrli jezici.

Za Haver piše Damir Gazetić

  • « Protosemitsko pismo – preteča alfabeta
  • Autor tekstova: Damir Gazetić »

Ostavite komentar

Click here to cancel reply.