Jevrejska ženska društva
Povodom međunarodnog dana žena, želeli bismo da posvetimo ovaj mesec prvom ženskom društvu u Srbiji. Jevrejsko žensko društvo je osnovala nekolicina sefardskih žena 1874. godine, i ono je imalo ključnu ulogu u pomaganju onima kojima je pomoć bila potrebna.
Krajem devetnaestog veka, jevrejska društva su počela da se osnivaju u mnogim sefardskim i aškenaskim zajednicama u Srbiji, Bosni i Hrvatskoj. Jevrejske žene nisu smatrane jednakim članovima jevrejskih zajednica, i nisu mogle da glasaju ili učestvuju u upravi zajednice. Ove filantropske organizacije su im, međutim, omogućile da preuzmu važnu ulogu u životu jevrejske zajednice, dajući podršku onima kojima je to potrebno (posebno ženama, deci i starima) i jačajući zajednički duh solidarnosti u zajednici.
Jevrejsko žensko društvo u Beogradu u početku nije imalo izvršni odbor i statut i nije održavalo zvanične sednice. Organizacija je preživela tako što je regrutovala mlade supruge kao članice, koje su zatim prikupljale novac od svojih prijatelja i delile ga siromašnim ženama, poput mladih majki ili siromašnih udovica. Do kraja veka, ovo udruženje je počelo da vodi račune na Ladinu.
Tokom Balkanskih i Prvog svetskog rata članice Jevrejskog ženskog društva dale su doprinos srpskim ratnim naporima, pokazujući svoj patriotizam pomažući Crvenom krstu u pripremanju zavoja i radeći kao medicinske sestre u poljskim bolnicama. Žensko društvo je preuzelo na sebe odgovornost da brine o ratnim udovicama i siročadi, kao i da pomaže izbeglicama i porodicama u nevolji hranom i skloništem.
Godine 1924. organizacija je postala strukturisano telo koje se sastojalo od 470 sefardskih žena. Jedan od najvećih poduhvata Jevrejskog ženskog društva je Škola za devojke, koja je obučavala mlade devojke za krojačice. Sa podizanjem sopstvene zgrade 1937. godine, osamdesetoro dece moglo je biti nadgledano svakog dana, a Jevrejsko žensko društvo je počelo više da sarađuje sa jevrejskim i nejevrejskim institucijama na različitim projektima.
Pre Drugog svetskog rata, glavna sfera angažovanja odraslih Jevrejki u Jugoslaviji uglavnom je bila unutar jevrejske zajednice, a ne van nje. Čini se da bi ovo angažovanje unutar zajednice moglo da se objasni nedostatkom Jevrejki koje su igrale važnu ulogu u jugoslovenskim feminističkim organizacijama. Savez jevrejskih ženskih društava, koji je nastao 1924. godine kada su dvadeset četiri jevrejska ženska društva iz različitih delova Jugoslavije održala kongres u Beogradu, dala je bolju mrežu ženskim društavima da ispune svoj osnovni cilj – pomaganje onima kojima je potrebna pomoć širom Jugoslavije.
Ostavite komentar