Moj susret sa Kafkom
.
Nikada neću zaboraviti poslednji dan osnovne škole i dodelu đačkih knjižica. Uz knjižicu sam dobio nagradnu knjigu – Proces Franca Kafke. Tada nisam znao ko je Kafka, niti da će mi baš njegova ličnost podstaći toliko interesovanja, ne samo o njegovom životu i opusu, već i o njegovoj porodici i narodu, koji se poput vrlo sofisticiranih činilaca neprestano prepliću kroz njegovo delo.
Na korici knjige primetio sam Kafkinu crno-belu fotografiju. To je ta čuvena slika ovalnog, koščatog lica, punih tamnih obrva, oštrog pogleda i tankih usana. Posebnu pažnju privukli su mi njegovi izrazito zašiljeni vrhovi ušiju. Otvorio sam stranicu sa biografijom i shvatio da smo rođeni istog dana. On 3. jula 1883, a ja 103 godine kasnije.
Mada je upitno kakav je odnos Kafka imao prema nacionalnom identitetu, to da je bio Jevrejin nije nevažan detalj iz njegovog života. Kada sam tokom školovanja čitao o jevrejskoj istoriji i dvadesetom veku, setio sam se Kafke i zapitao da li je i on podelio sudbinu svojih evropskih sunarodnika. Tada sam zabrinuto počeo da proveravam njegovu biografiju. Tako sam upamtio da je umro od tuberkuloze davne 1924. godine, mesec dana pred svoj četrdeset prvi rođendan. Ma kako zvučalo, imao je sreće.
Poželeo sam da saznam više o njegovom životu. Ne znam zašto mi je Kafka oduvek bio posebno zanimljiv baš iz dve perspektive: Kafka kao sin i Kafka kao ljubavnik. Možda zato što se za te dve uloge vezuju kolekcije meni najupečatljivijih tekstova: Pismo ocu (Brief an den Vater ) i Pisma Mileni (Briefe an Milena). Ponekad mi izgleda da su upravo ove životne uloge Kafku učinile Kafkom, bivajući sa jedne strane uzrokom, a opet inspiracijom većeg dela njegove zaostavštine.
.
Kafka kao sin
Franc Kafka rođen je u Pragu, u siromašnoj trgovačkoj porodici od oca Hermana i majke Julije. Imao je tri sestre. Kao šestočlana porodica, živeli su u malom stanu praškog getoa. Njihovo finansijsko stanje neznatno se popravilo, kada je 1882. Kafkin otac otvorio prodavnicu izvan getoa. Kafka je pohađao nemačku gimnaziju, a potom je studirao pri Nemačkom univerzitetu u Pragu. Govorio je češki i nemački jezik, a 1906. postao je doktor prava.
Kafka sa sestrom Ottilie u blizini svoje kuće u Pragu
Uloga Kafke kao sina zanimljiva je upravo u perspektivi njegovog odnosa sa Hermanom Kafkom. Iako je bio uspešan i radan mladić, Kafka nikada nije osećao poštovanje sopstvenog oca. Strah koji je imao od njega prerastao se u strah i samoponiženje koje je pokazivao u odnosu na razne autoritete tokom života. Bio je spoj kompleksa i neuroze.
Uprkos svemu, Kafka skoro nikada nije napustio svoju porodicu. Čak i kada se finansijski osamostalio, ostao je u skromnom stanu sa svojim roditeljima i sestrama. Možda je to bio još jedan razlog zašto ga je otac smatrao greškom i razočarenjem.
Uticaj porodice bio je ključan za Kafkino projevrejsko vaspitanje. Mada se Herman Kafka distancirao od jevrejstva, bar-mitzvah (בר מצווה) kao i povremeni odlasci u sinagogu bili su nasleđe koje je Kafka Stariji preneo svom sinu. Franc Kafka je tokom života postao vegetarijanac, pa je kao unuk košer (כשר) mesara dao još jedan povod za nerazumevanje od strane oca.
Pismo ocu najbolje je svedočanstvo o odnosu ova dva muškarca. Tek ovaj rad pokazuje koliko je uticaj Hermana Kafke bio važan za Francov celokupni život i delo. Ovo je emotivno-ispovedna autobiografija koja razotkriva mnoge manje poznate okolnosti iz života Franca Kafke. Pismo govori o tragičnom nerazumevanju između oca i sina. Očevo bahato i licemerno ponašanje biće večiti uzročnik brojnih frustracija i nesigurnosti čoveka, koji je u odnosu na sopstvenog oca zauvek ostao neodlučan i slab. Čak i kada je napisao svoju ispovest u vidu pisma, Franc Kafka nije imao hrabrosti da je uruči ocu.
.
.
Kafka kao ljubavnik
Zbog svog fizičkog izgleda, Kafka se čitavog života stideo. Bio je mršav. Imao je uska ramena i krive noge, pa su ga osećanja slabosti i sramote pratila od ranog detinjstva. Iako se uklapao u sve stereotipe o Jevrejima, tada već narastajuće antisemitske ideologije, može se reći da je Kafka imao uzbudljiv emotivni život. Nije greška, ako primetimo da je bio poželjan među damama, te da bi mu i danas mnogi muškarci mogli pozavideti.
Kafkin ljubavni život označilo je šest žena. Njegovo prvo iskustvo vezuje se za stariju osobu sa kojom je letovao 1905. u češkoj Šleziji. Nešto kasnije usledila je veza sa Gretom Bloh, a zatim sa Gretinom prijateljicom Felisom Bauer sa kojom se Kafka verio i rastavljao dva puta. Kasnije je upoznao i Juliju Vohrizek. Planirali su, ali se nikada nisu venčali. Na godinu dana pred smrt živeo je u Berlinu sa Dorom Diamant.
Posebno romantična priča Kafkinog života vezuje se za ime čuvene Milene Jesenske, jedine ne-Jevrejke koju je voleo. Budući da je bila trinaest godina mlađa, verovao je da je Milenino rođenje bilo njegov bar-mitzvah poklon. Iako je Milena na početku poznanstva bila Kafkin prevodilac na češki, njihove živote ovenčala je vrlo neobična ljubavna priča. Ova romantična bajka osvedočena je kroz 134 pisma, koja je Franc uputio Mileni, a koja su objavljena posthumno. …Volim Tebe (…) kao što more voli sićušan oblutak na svom dnu, tako moja ljubav preplavljuje Tebe…, pisao je Kafka Jesenskoj. Njihova ljubav trajala je i nakon raskida. Kada je shvatio da se Milena neće razvesti, Franc je iznenada prekinio prepisku. Međutim, Milena je čitave dve godine odlazila u poštu, iščekujući novo pismo.
Milena Jesenska rođena je u Pragu u aristokratskoj češkoj porodici. Bila je novinar i prevodilac. Dizala je glas protiv fašizma, a sve do smrti ostala je bliska jevrejskim intelektualcima i avangardnim umetničkim krugovima Čehoslovačke. Nakon Kafkine smrti, Jesenska je doživela najveće profesionalne uspehe. Godine 1939. je uhapšena, a 1944. umrla je u logoru Ravensbrik. Memorijalna ustanova za žrtve i heroje holokausta Jad Vašem (יד ושם) Jesenskoj je dodelio medalju Pravednika među narodima. Bila je intelektualac i borac – savršena žena svog doba. Verovatno ju je mogao zaslužiti samo Kafka, iako je na posletku nije imao.
.
Na njegovom grobu
Franc Kafka sahranjen je u Pragu, na Novom jevrejskom groblju. Veći deo života proveo je u roditeljskom domu, pa je gotovo simbolično to što je sa roditeljima podelio i svoje večno prebivalište.
Novo jevrejsko groblje nalazi se izvan starog praškog centra. Iako je u urbanoj gradskoj četvrti, veličina ovog prostora, drveće i tišina grobova stvaraju osećaj spokoja i daljine. Svi muškarci koji ulaze na groblje dužni su da, shodno jevrejskoj tradiciji, stave na glavu kipa (כפה). Godine kada sam posetio Kafkin grob, kupio sam najlepši kipa koji sam našao u centru starog Praga. Čuvam ga i danas kao uspomenu na taj dan.
Šetajući grobljem, sasvim neočekivano naišao sam na Kafkin grob. Uski šestostrani spomenik jednostavan je, skroman i izgledom neupadljiv, baš poput Kafke. Zastao sam, setivši se pročitanih Kafkinih dela, ali i toliko toga što tek treba pročitati. Setio sam se Milene Jesenske i njenih reči: Kada je umro – bio je stvarno suviše dobar za ovaj svet…
U radu Put do jednostavnosti (Cesta k jednoduchosti), Jesenska je opisala siromašnog dečaka. U želji da pokloni malo više novca jednoj prosjakinji, dečak ga je podelio na deset delova. Deset puta se vraćao, dajući novac u delovima. Nije tražio zahvalnost i pohvale. Poklonio je sve što je tog dana imao kod sebe. Tako je činio Kafka – siromašno dete, koje je i nakon smrti nastavilo da bogati živote mnogih. Spustio sam kamen na njegov grob: kamen zaveta, sećanja i zahvalnosti za sve što je poručio svetu. Otišao sam zauvek, noseći večnu uspomenu na to jedinstveno mesto mog susreta sa Kafkom.
.
Kafkini citati Frantz Kafka’s literature and the law Povratak na listu članaka.
Nemanja D. Milinović je kulturolog iz Beograda, školovan pri Bogoslovskom, Filozofskom i Filološkom fakultetu. Tokom studija učio je starohebrejski, starogrčki, latinski, staroslovenski, srpskoslovenski i crkvenoslovenski jezik. Aktivno koristi engleski, italijanski i ruski. Kao student i mlad diplomac učestvovao je na više projekata u polju ljudskih i manjinskih prava, kao i pitanja socijalne inkluzije. Radna iskustva u sferi kulturne edukacije mladih sticao je u Italiji i Rusiji. Sarađuje na više međunarodnih projekata u sferi online edukacije (SAD, EU, Rusija, Izrael, Japan, Kina…). Nemanja je i volonter organizacije Haver Srbija za čiji web sajt piše.
Ostavite komentar